Na rezervi-Stotinu godina naftne politike Ep.01, dokumentarni film

3 months ago
12

U bliskoj bi budućnosti cijena nafte mogla dosegnuti 150 dolara po barelu, pa i više, a tenzije vezane uz Iran sve su izraženije. Za nekoliko će godina zalihe nafte postati oskudne, stoga ne treba isključiti niti rat za resurse.
Donekle više iznenađuje da se svjetska ekonomija i dalje razvija unatoč rastu cijena jer cijene nafte ne samo da određuju cijene energenata nego i sirovina za proizvodnju plastike te drugih svakodnevnih proizvoda, a potrebe rastućih ekonomija, ponajprije Kine, dosežu zapanjujuće razmjere. Sve je izgledniji "transfer moći" Alvina Tofflera. Rusiji, Bliskom istoku i Kini utjecaj će jačati, a Zapadnoj Europi i SAD-u slabiti.
Istraživački novinar Éric Laurent, čovjek s izvrsnim vezama po cijelom svijetu i autor brojnih uspješnica, zajedno s Patrickom Barbérisom latio se dvodijelnog dokumentarnog filma u produkciji Sodaperaga kako bi otkrili što se zbiva u naftnoj industriji.

ÉRIC LAURENT objavio je 1990. s Pierreom Salingerom "Skrivene namjere Zaljevskog rata", 2003. "Bushevu tajnu svjetsku politiku", 2005. "Skriveno lice 11. rujna 2001." te 2006. "Drugo lice nafte". Prve su dvije knjige pretvorene u iznimno uspješan dokumentarni film Williama Karela i Érica Laurenta u produkciji francuskog televizijskog kanala FR2. Patrick Barbéris diplomirao je na Francuskom institutu za naprednu kinematografiju (IDHEC) te je uglavnom radio u javnom sektoru, posebice za televizijsku kompaniju Arte. Neki su od njegovih nagrađivanih filmova: "Vijetnam, medijski rat", "Priča o Indokini", "Incident s Greenpeaceom", "Ideologija stoljeća" te "Roman Karmen - kinematograf u službi revolucije".

Prirodi je trebalo 500 milijuna godina da stvori naftu, a čovjeku manje od stoljeća da je sagori. Nafta je uvelike pridonijela tehnološkom napretku i bogatstvu zapadnog svijeta, a ipak je u početku bila jeftinija od vode.
John D. Rockefeller ugrabio je jedinstvenu priliku za zaradu na novoj sirovini, stoga je njegov uspon do moći na neki način preteča kapitalizma 20. stoljeća. Bio je poduzetni spletkar poput Donalda Rumsfelda koji je u novijem razdoblju 1980-ih sklapao sporazume sa Saddamom kako bi nafta nastavila pristizati. A cijela se naftna povijest Bliskog istoka vrti oko takvih više ili manje beskrupuloznih sporazuma.
Kada je pojava električne energije počela prijetiti Rockefellerovoj prodaji ulja za svjetiljke, pomogao mu je Henry Ford sa svojom masovnom proizvodnjom automobila pa se "Standard Oil" okrenuo distribuciji goriva. Nafta je postala presudan čimbenik u Prvom svjetskom ratu i većini kasnijih ratova. Rockefeller je istodobno opskrbljivao francusku i njemačku vojsku, a naftna će industrija i u svim sljedećim sukobima igrati najvažniju ulogu. Do kraja Prvog svjetskog rata dnevna je proizvodnja sa 100 barela porasla na 300.000 barela.
Vidjet ćemo da je Drugi svjetski rat uvelike potaknut potražnjom za naftom te težnjom da se preuzme primat nad naftnim područjima. Amerikanci na kraju počinju uviđati da se najveće svjetske rezerve nalaze u Saudijskoj Arabiji koja kao novi igrač stupa na političku scenu. U američkoj vanjskoj politici počinje prevladavati "globalna akvizicijska naftna strategija", čiji je cilj očuvanje američkog načina života. Sklapaju se bliski odnosi sa Saudijskom Arabijom, Venezuelom te Iranom.

mthumb.php?src=https://img.torrenthr.org/data/8oPQ5.png

Loading comments...